O projektu

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA, 2025), više od 94% urbanog stanovništva u EU povremeno je izloženo koncentracijama finih čestica u zraku (PM₂.₅) koje premašuju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2021). U sklopu projekta identificirati ćemo lokacije od interesa, a posebno lokacije intenzivne kineziološke aktivnosti, na kojima ćemo mjeriti koncentracije finih čestica sa kratkim intervalima mjerenja (<10 min). Utvrdit ćemo kemijski sastav ovih čestica te identificirati nove spojeve u sastavu atmosferske čestične tvari, a također ćemo istražiti povezanost koncentracije čestica i meteoroloških uvjeta. Osim toga, mjerenja ćemo fokusirati na ultra-male čestice (PM_0.1), za koje, primarno zbog tehnoloških izazova još ne postoji dovoljno mjerenja i podataka, osobito detaljne kemijske karakterizacije. Također, naše istraživanje fokusirano je na rekreativne zone (a ne na prometnice ili industrijske dijelove grada, ili urbano područje kao homogenu cjelinu, kao u velikom dijelu istraživanja), što predstavlja dodatan doprinos području istraživanja. Obavit ćemo i istraživanja o utjecaju i osobnom doživljaju važnosti zagađenja zraka u svakodnevnom životu i zdravlju, primarno na odabranim lokacijama, među kineziološki aktivnom populacijom.

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA, 2023), ekološko stanje priobalnih voda EU procjenjuje se kao „manje od dobrog“ u 62% slučajeva, često zbog pritisaka iz akvakulture, turizma i urbanizacije. Istovremeno, WHO i FAO (Codex Alimentarius) ističu važnost praćenja kemijske i mikrobiološke kvalitete morske vode u zonama uzgoja hrane, zbog zaštite javnog zdravlja i očuvanja morskih ekosustava. Zbog toga ćemo u sklopu projekta obaviti analize dostupnih nizova fizikalnih, kemijskih i bioloških parametara mjerenih u estuariju Krke, te identificirati parametre koji imaju najveći utjecaj na akvakulturu. Razvit ćemo model cirkulacije u estuariju. Izradt ćemo i prototip platforme s ugrađenim instrumentima za praćenje stanja morskog stupca u realnom vremenu, uz mogućnost upozorenja na događaje koji mogu negativno utjecati na morske ekosustve.

Onečišćenje zraka i mora negativno utječe i na okoliš i zdravlje te je povezano s reproduktivnim smetnjama (Kumar i Singh, 2022) i razvojnim poremećajima fetusa (Ward i sur., 2025). Mnogi zagađivači djeluju kao endokrini disruptori te izazivaju oksidativni stres i mitohondrijsku disfunkciju (Reddam i sur., 2022). U ovom projektu ćemo po prvi put eksperimentalno povezati specifične zagađivače identificirane u zraku i moru s ciljanom biološkom analizom njihovog učinka na stanice spermatogeneze i placentalne trofoblaste, s fokusom na mitohondrijsku biologiju i stanične mehanizme ranog razvoja. Metabolički aktivne stanice spermatogeneze i placentalni trofoblasti, posebno su osjetljive na takve utjecaje; disfunkcija mitofagije – procesa uklanjanja oštećenih mitohondrija – može u njima dovesti do subfertilnosti i poremećaja razvoja posteljice (Wang i sur., 2023). Projekt uvodi inovativan transdisciplinarni pristup koji povezuje okolišnu analitiku, toksikologiju i reproduktivnu biologiju s naprednim molekularnim analizama na genskoj, transkriptomskoj, epigenetskoj i proteinskoj razini.

Dodatno, inovativnost projekta očituje se u primjeni robusne RNA-seq analize za otkrivanje transkriptomskih promjena izazvanih okolišnim stresorima, kao i u analizi metilacijskog profila odabranih gena – s ciljem mapiranja regulatornih promjena povezanih s okolišnom izloženošću.

Ova višerazinska analiza omogućit će nam uvid u složenu mrežu epigenetskih i transkripcijskih odgovora u kontekstu mitohondrijske disfunkcije i reproduktivnog zdravlja. Aktivnosti projekta u ovom dijelu fokusirat će se na razumijevanje kako zagađivači utječu na reproduktivni potencijal i rani embrionalni razvoj. Istražiti ćemo utjecaj novih spojeva u sastavu atmosferske čestićne tvari  na zdravlje, potencijalno proširujući broj spojeva od interesa, što je ključno za prevenciju i zaštitu javnog zdravlja s ciljem uspostavljanja nove znanstvene poveznice između okolišne toksikologije i reproduktivne biologije, s naglaskom na mitohondrijsku disfunkciju, mitofagiju i epigenetsku regulaciju kao ključne mehanizme odgovora.

Jedan od zahtjeva kurikularne reforme u RH je stvaranje bolje korelacije među nastavnim predmetima. Osim kurikuluma nastavnih predmeta Okvir nacionalnog kurikuluma sadrži i kurikulume međupredmetnih tema (Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje, te Učiti kako učiti). U okviru projekta istražiti ćemo postojeće stanje u nastavi odabranih predmeta (primjerice matematike, fizike, kemije, biologije) i obrađivanju međupredmetnih tema, te izraditi priručnike za nastavnike i učitelje kao pomoć u međupredmetnoj nastavi. Važnost uvođenja međupredmetnih tema u obrazovanje istražili su npr. i Bakker i sur. (2021) koji su 2019 i 2020 godine anketirali istraživače koji se bave pitanjima matematičkog obrazovanja o temama istraživanja kojima bi se trebalo baviti u budućnosti: naglašena je nužnost povezivanja problema održivosti u odnosu na ciljeve matematičkog obrazovanja.